ARHIV AUTORA:OSKAR DAVIČO: “JA DRUGI SAM KOJI NISAM”
petak, 19.april 2013. − 20.april 2013. 19:00, CZKD
OSKAR DAVIČO: “JA DRUGI SAM KOJI NISAM”
Učitelj Neznalica i njegovi komiteti, u okviru programa Arhiv autora, pozivaju vas na
Oskar Davičo: “Ja drugi sam koji nisam”
Oskar Davičo jedno je od imena za dvadeseti vek Jugoslavije: pesnik robijaške poezije, pesnik najave revolucije, pisac revolucionarnog aktivizma i pesničkog komunizma, pesnik objave kraja revolucije i autokritike i na kraju pesnik i pisac napete ćutnje oko reči. Međutim, Oskar Davičo je i istorija političkih antagonizama, kritičkih i polemičkih događaja na levici i unutar levice, hroničar zatona revolucije i kritičar nastupanja kontrarevolucije. Pošto se uskoro navršava skoro trideset godina od njegovog ostrakizma iz Beograda i Srbije smatramo da je vreme da se nanovo preispita njegovo mesto u istoriji kulture, poezije i politike.
Petak, 19. April, 19-21h, Paviljon Veljković, Birčaninova 21
19-20h, predavanje
Goran Babić: Brzi Davičo
20-21h, prikazivanje filma i uvodna reč autorke Vesne Janković
Nezaboravljeni - Oskar Davičo
Subota, 20 april, 16-21h,Paviljon Veljković, Birčaninova 21
16-17h, predavanje
Raša Popov: Oskar Davičo ili Čovekov čovek
18-19h, predavanje
Branimir Stojanović: Pesnički komunizam - Produžiti bez sebe!
19-21h, okrugli sto
Davičo - sada!
Učestvuju: Goran Babić, Raša Popov i Branimir Stojanović
ARHIV AUTORA
Učitelj neznalica i njegovi komiteti u okviru programa Arhiv autora predstaviće kroz seriju predavanja i okruglih stolova opuse pet autora jugoslovenske humanistike: Oskara Daviča, Radomira Konstantinovića, Milovana Đilasa, Borisa Kidriča i Edvarda Kardelja.
Izbor ovih autora, u jednom od registra, sublimiše čitav dvadeseti vek Jugoslavije: predrevolucionarnu i revolucionarnu misao, pojavu figure disidenta i pripremu kontrarevolucije, tužne trope postrevolucionarne vernosti revoluciji i društveno vlasništvo i samoupravljanje kao okvir jugoslovenskog socijalizma.
Izbor tema i autora potaknut je svakodnevnim iskustvom društvenog aktivizma - radničkog, veteranskog, studentskog - i njegovom subjektivacijom kroz političku artikulaciju. Tu, među nama, su još generacije koje nose trag pamćenja aktualnog života u socijalističkoj Jugoslaviji, a aktiviranje tog traga kroz kritičku diskusiju o izabranim autorima i političkim pozicijama njihovog dela, nanovo će predstaviti otpor i kritiku koje oni imaju prema sadašnjim dominantnim ideologijama koje nas uveravaju da iz neo-liberalizma nema izlaza.
|